Mnogi srednjoškolci muku muče što upisati. Zato su nam naši studenti iz Info-centra (koji znaju sve o studiranju na našem Fakultetu) dali odgovore na najčešća pitanja srednjoškolaca.

Ovisno o smjeru koji student završi i o njegovim interesima mogućnosti zapošljavanja su brojne. Svaki smjer nudi niz poslovnih mogućnosti kroz koje se student može ostvariti na svoj jedinstveni način. Naši studenti mogu postati psiholozi, pedagozi, sociolozi, prevoditelji, učitelji, informatolozi i stručnjaci brojnih drugih znanstvenih područja koji su svi relevantni na tržištu rada.

To svakako ovisi o tome koje studijske grupe odaberete, ali i o vašoj ambiciji. Postoje različite firme koje zapošljavaju humaniste i filologe zbog njihove mogućnosti fleksibilnog razmišljanja, ali i zbog kompetencija koje su prikupili tijekom svog studija. Škole stranih jezika i prevoditeljske agencije stalno traže novu radnu snagu, ali i neke međunarodne tvrtke zapošljavaju ljude koji su završili Filozofski fakultet.

Sa završenim studijem engleskog jezika, ovisno o tome je li završen preddiplomski studij ili diplomski studij, te o odabranom smjeru na diplomskom studiju, moguće je biti zaposlenik obrazovnih ustanova, raditi kao prevoditelj ili lektor, ili bilo kojem drugom poslu u struci ili koji zahtijeva svakodnevno korištenje i poznavanje jezika. Završeni studij povijesti umjetnosti otvara mogućnost zaposlenja u muzejima, izložbenim salonima, arhivima, turističkim agencijama i kao suradnik u kulturnim djelatnostima u turizmu i medijima, također ovisno o razini i smjeru završenog studija.

S obzirom na to da možeš studirati različite studijske programe i birati mnoge izborne predmete, tvoja je diploma jedinstvena na tržištu rada. Tijekom studija ćeš steći različite vještine i znanja, odnosno kvalifikacije s kojima ćeš se moći zaposliti u školama, knjižnicama, muzejima, u kulturnim, obrazovnim i znanstvenim institucijama i slično. No, zahvaljujući generičkim kompetencijama (komunikacijske vještine, kritičko mišljenje, rješavanje problema, samostalnost u radu…) koje stječeš tijekom studija, moći ćeš se zaposliti i u tehnološkim tvrtkama, medijima, digitalnom marketingu, PR-u…

Profesori su izvrsni i renominirani. Vrlo dobro prenose znanje na nove generacije i pripremaj studente da postanu izvrsni na području svog studija. Naravno svaki profesor ima svoje osobnosti i vrlo lako ih se može raspoznati, no svi dijele jedno, a to je da su izvrsni u području u kojem rade.

Mišljenje o profesorima je nešto što student stvara sam za sebe kroz svoj studij. U globalu su srdačni, pristupačni, profesionalni, puni znanja i što je najvažnije – dobri predavači!

Svi su profesori stručni i pristupačni, te im se, mimo predavanja i sudjelovanju u nastavi, studenti mogu obratiti na konzultacijama, kao i putem maila ili telefona, čiji se termini i podaci mogu naći na stranicama odsjeka. Konzultacije prvenstveno služe za studente, kako bi se profesorima mogli obratiti s pitanjima ili problemima vezanima uz studij, kolegij, literaturu i slično.

Profesori su korektni i direktni, svoja očekivanja i uvjete jasno iznesu na uvodnim predavanjima pa studenti od početka znaju koje su im obaveze za određeni kolegij. Svaki profesor ima svoj način rada i komuniciranja sa studentima, a uz međusobno poštivanje i uvažavanje nije teško uspostaviti skladan akademski odnos.

Teško je samo ako si student učini teškim. Studiji na našem fakultetu teže približiti studenta području koji ga zanima i pritom mu pružiti potrebno znanje i iskustvu naših profesora kako bi i on jednog dana postao istinski stručnjak na njegovom području zanimanja. Sve što je potrebno je želja i angažman. Ako će student savjesno obavljati svoje studentske obveze imat će i mnogo slobodnog vremena za izgraditi se kao osoba izvan fakulteta, a i unutar njega ako će imati interes za fakultativne aktivnosti.

Težina svakog studija je relativna i ovisi o tome koliko truda ulažete u studij. Studij je puno lakši kada se redovno radi jer se tada teret ravnomjerno rasporedi. Neke stvari se mogu naučiti „kampanjski“, ali velika za veliku većinu njih treba ipak malo više vremena i važno je pravovremeno započeti s radom.

Svaki studij je težak, odnosno lagan onoliko koliko se student voljan potruditi. Treba imati na umu da se ipak radi o višem stupnju obrazovanja, no ako studenti redovito ispunjavaju obveze dolazaka na predavanja, predavanja zadaća i pisanja seminarskih radova, nijedan kolegij nije nemoguće položiti. U slučaju poteškoća, student se uvijek može obratiti nositeljima kolegija, asistentima, tajnicima, pročelnicima, predstavnicima godine i studentskom pravobranitelju, kao i djelatnicima Info-centra, Savjetovališta za studente, Studentske službe i Uprave Fakulteta.

Svaki studij zahtijeva predanost, trud i rad, međutim kada volimo ono što studiramo i te „muke“ postaju beznačajne. Ono što je svakako najbitnije jest izvršavati svoje obaveze redovito i kvalitetno organizirati vrijeme. Također motivacija uvelike utječe na našu percepciju težine studiranja, jer kada smo motivirani i zanima nas gradivo koje je potrebno naučiti puno je lakše natjerati se na „grijanje stolice“ i sam proces učenja teče brže.

Srednjoškolce zanimaju i filološke (jezične) grupe, odnosno studiji stranih jezika. Izdvojili smo najčešća pitanja!

Što se tiče samog “naglaska” i izgovora, ne ističe se niti jedan specifično te studenti imaju slobodu izražavati se kako god sami preferiraju, dokle god se izražavaju sintaktički, semantički i fonetski točno, što se uči na nastavi. Što se tiče književnosti i kulture, obje se kategorije podjednako obrađuju unutar studija, te je za završetak preddiplomskog studija anglistike potrebno odslušati i američke i britanske književne kolegije. Međutim, na diplomskom književno-kulturološkom studiju se može odabrati fokus na amerikanistiku ili britanistiku.

Studiji germanistike i nederlandistike su u neku ruku slični što se tiče strukture studija. Obje studijske grupe imaju obavezne jezične vježbe i lingvistički predmet u svih 6 semestara preddiplomskog studija. Germanistika u svih 6 semestara ima kolegij koji se bavi književnošću, dok se na nederlandistici po nekoliko semestara obrađuju književost, kultura i povijest. Germanistika uz to ima i veći broj izbornih predmeta koji se nude tijekom studija. Kolegije pojedinih studijskih grupa mogu se vidjeti na sljedećoj poveznici: https://theta.ffzg.hr/ECTS/Studij/Lista?razinaStudijaID=3.

Tijekom preddiplomskog studija kroatistike književni i lingvistički kolegiji imaju jednaku zastupljenost kako bi student kvalitetno i jednako prošao kroz sva područja. Na diplomskom studiju student sam bira na koje područje se želi dodatno usmjeriti budući da postoji književni, lingvistički i nastavnički smjer.

Nastava na jezičnim studijskim grupama u globalu izgleda podosta slično. Jezične vježbe kao „temelj“ tih studija odvijaju se najčešće u manjim grupama, pa je tako i pristup u neku ruku prisniji. U sklopu njih se uči jezik, tj. gramatika i vokabular pojedinog jezika. Obrađuju se različiti tekstovi i dobivaju se zadaće vezane uz te tekstove, gramatiku ili nešto treće poput pisanja eseja. Ostali predmeti na tim studijskim grupama vezani su uz lingvistiku (jezikoslovlje) i književnost. Ti kolegiji imaju svoje varijacije, tako se primjerice na germanistici književnosti pristupa kronološki i književna razdoblja se obrađuju „po redu“, a na anglistici studenti sami biraju koja će književne kolegije pohađati, s time da do kraja studija moraju ispuniti neku kvotu različitih razdoblja književnosti (starija i novija britanska i američka književnost). Lingvistički kolegiji izvode se nekim logičnim redoslijedom, tako da studenti na kraju studija imaju znanje o svakom pojedinom lingvističkom aspektu jezika kojeg studiraju. Postoje i različiti izborni kolegiji koje studenti sami biraju, a u sklopu njih mogu učiti o različitim razdobljima iz književnosti, nekim lingvističkim fenomenima ili o nekoj trećoj temi poput kulture, planskim jezicima, jeziku u medijima itd.

Svaki studij je koncipiran na drukčiji način, međutim svim jezičnim studijskim grupama zajedničke su jezične vježbe na kojima se radi isključivo na jeziku, kako na gramatici tako i na vokabularu. Uz jezične vježbe studenti imaju i lektorske vježbe koje održavaju profesori iz zemalja govornog područja određenog jezika i kod njih je često naglasak na razvoju pravilnog izgovora i tečnog govora. Na nekim jezičnim grupama se studente upoznaje s književnošću odabranog jezika već na preddiplomskome studiju, na nekima pak se studijima književni kolegiji mogu slušati tek na diplomskome studiju. Kod nekih se studijskih grupa dublje proučava povijest države u kojoj se odabrani jezik govori, kod drugih ne. S obzirom da su studijski programi koncipirani na različite načine, bitno je proučiti izvedbeni plan željene studijske grupe kako bismo znali koji su sve segmenti zahvaćeni ponudom kolegija na studiju. (https://theta.ffzg.hr/ECTS/Studij/Lista?razinaStudijaID=3)

Na obveznim se kolegijima nastava najčešće odvija u formatu jednoipolsatnih predavanja jednom ili dvaput tjedno većim grupama studenata, obično svim studentima te godine na toj studijskoj grupi. Neki kolegiji, najčešće književni kolegiji, imaju i seminare od 45 minuta na kojima se studente (na početku semestra) podijeli u više grupa, te prisustvuju nastavi u manjem broju studenata kako bi se ostvario studentski doprinos na satu. Jezične i prijevodne vježbe organiziraju se dva puta tjedno, te drže nastavu isključivo manjem broju studenata, pošto se radi o vježbama unutar kojih je sudjelovanje studenata na nastavi od izrazite važnosti, kao i česti rad izvan nastave u vidu zadaća.

Podjela jezičnih i književnih kolegija ovisi o pojedinoj studijskoj grupi. Na nekima se književnost obrađuje kronološki, a neke imaju posebne seminare koji se bave pojedinim književnim razdobljima. Uz to skoro svaka filološka (jezična) studijska grupa započinje književnost s kolegijem koji služi kao općeniti uvod u književnost tog jezika. Lingvistički kolegiji obično prate neki predodređeni redoslijed i tako se izvode kroz studij. Na tim se kolegijima obrađuju različita područja nekog jezika poput sintakse, fonologije i morfologije.

Na Anglistici to izgleda ovako: tijekom studija je potrebno odslušati nekoliko obaveznih jezičnih kolegija kao što su Uvod u lingvistički studij engleskog jezika, Sintaksa engleskog jezika 1 i 2, Semantika engleskog jezika, Fonetika i fonologija na kojoj se uče različite grane jezičnih studija engleskog jezika, dok se na kolegijima Suvremeni engleski jezik 1, 2 i 3 (tzv. jezične vježbe), Analiza engleskih tekstova i Prijevodne vježbe praktičnim radom uči korištenje jezika. Od obaveznih književnih i kulturoloških je kolegija potrebno odslušati Kulture SAD-a i Velike Britanije (na kojem se obrađuju različitosti svakidašnje suvremene kulture oba područja) i Uvod u studij engleske književnosti 1 i 2 (na kojoj se obrađuje književnost i teorija književnosti kroz stoljeća, te njihov utjecaj na književnost engleskih govornih područja). Uz to se slušaju i tzv. “obavezni izborni” književni kolegiji koji se održavaju u grupama od 20-ak studenata, te se na njima, ovisno o kojem se kolegiju i silabu radi, obrađuje određena tematika (npr. viktorijanska književnost, suvremena kanadska ili australska književnost i sl.)

Ruski kao i bilo koji drugi jezični studij na Filozofskom fakultetu, koji ne traži prethodno poznavanje jezika, nudi studentu mogućnost da uči jezik od početničke razine. Sve ovisi o angažmanu samog studenta i bilo kakvo predznanje jezika uvijek pomaže u stjecanju novih jezičnih vještina.

Nastava na jezičnim studijskim grupama se obično održava na stranom jeziku. Doduše, to ovisi o tome je li riječ o nekom jeziku za koji je potrebno predznanje ili koji učite „od nule“. Oni koji se uče od samog početka započinju na hrvatskom jeziku, ali se već nakon nekog vremena prelazi na taj strani jezik.

Nastava je na stranom jeziku kako bi se upoznalo s korištenjem tog jezika, no nijedna studijska grupa nije isključivo na tom jeziku, pošto studenti i profesori međusobno komuniciraju na hrvatskom jeziku. Također, pošto je pri prijevodima i lingvističkim objašnjenjima i primjerima nužno koristiti više različitih primjera iz raznih jezika, nastava na hrvatskom jeziku se ne može u potpunosti isključiti.

Nisu sva predavanja na stranome jeziku, često se većina njih izvodi na hrvatskom, međutim grupe za koje je potrebno predznanje jezika brže uvode predavanja na stranome jeziku nego grupe kod kojih učenje stranoga jezika kreće od početka. Komunikacija na predavanjima ovisi i o dogovoru s profesorima.

Nastava je na stranom jeziku kako bi se upoznalo s korištenjem tog jezika, no nijedna studijska grupa nije isključivo na tom jeziku, pošto studenti i profesori međusobno komuniciraju na hrvatskom jeziku. Također, pošto je pri prijevodima i lingvističkim objašnjenjima i primjerima nužno koristiti više različitih primjera iz raznih jezika, nastava na hrvatskom jeziku se ne može u potpunosti isključiti.

To ovisi o tome koji je jezik u pitanju, ali na velikom broju filoloških (jezičnih) studija postoje profesori i lektori koji su izvorni govornici i koji drže jezične vježbe ili predaju književnost ili lingvističke kolegije.

No, i druge studijske grupe (humanističke i društvene) zanimaju buduće brucoše pa slijede odgovori i na ta pitanja.

Nakon završetka diplomskog studija psihologije, studenti dobivaju titulu magistra psihologije te se, kao stručni suradnici, zapošljavaju u svim djelatnostima suvremenog društva: predškolske institucije, osnovna škola, srednja škola, visokoškolsko obrazovanje, socijalna skrb, zapošljavanje, zdravstvo, gospodarstvo, policija, vojska, trgovina (marketing), državne i upravne institucije (kao što su gospodarstvene i slične komore, državni zavodi za socijalnu skrb itd.). Također nakon završenog diplomskog studija psihologije student može upisati specijalistički studij kliničke psihologije gdje će po završetku kandidati moći samostalno provoditi zahtjevne diferencijalno-dijagnostičke, te savjetodavne postupke. Usvojena visoko specijalizirana znanja iz područja kliničke psihologije, te specijalistička znanja iz dodirnih područja, posebno psihijatrije, neurologije i neuroznanosti omogućit će studentima da nakon završenog studija uspješno obavljaju posao kliničkog psihologa.

No, nakon studija nisam psihotrapeut. To mogu biti tek kada završim dodatne edukacije iz raznih područja psihoterapije.

Studij pedagogije ne podrazumijeva samo rad s djecom već studente priprema za niz drugih područja iz pedagoškog spektra. Studij pedagogije treba osigurati osposobljavanje pedagoga suvremenog profila koji će kvalificirano, kreativno i djelatno obnašati stručne pedagoške poslove u okviru stručno-razvojnih i pripremnih službi bez kojih je nezamisliva suvremena škola, kao i moći se kompetentno snalaziti na brojnim radnim mjestima izvan odgojno-obrazovnog/školskog sustava u uvjetima poduzetništva i tržišta rada u javnom i privatnom sektoru.

Studij povijesti odvija se linearno, što znači da se na prvoj godini studija počinje sa starom poviješću, prelazi se na srednji vijek, rani novi vijek, povijest 19. stoljeća i na trećoj godini se obrađuje 20. stoljeće. Slična podjela je i na diplomskom studiju gdje, uz nastavnički smjer, postoji i istraživački koji se dijeli na razne module kao što su: stara povijest, srednji vijek, rani novi vijek te moderna i suvremenu povijest.

Unutar prve godine povijesti umjetnosti obrađuju se uvodni kolegiji vezani uz likovne umjetnosti, ikonologiju i arhitekturu, te se počinje s razdobljima antike, kasne antike i ranog srednjeg vijeka. Na drugoj se godini slušaju kolegiji o umjetnosti romanike, gotike, renesanse i baroka, te se na trećoj godini uči o umjetnosti 19. i 20. stoljeća, kao i o teoriji povijesti umjetnosti i zaštiti spomenika kulture. Na diplomskom studiju student ima mogućnost odabira između nastavničkog i istraživačkog smjera gdje na istraživačkom smjeru postoji više modula koji se specijaliziraju za određeno razdoblje: umjetnost renesanse i baroka, umjetnosti antike i srednjeg vijeka te moderna i suvremena umjetnost.

U slučaju studija fonetike uz predavanja, seminare i vježbe studenti imaju i praksu u ustanovama vezanim uz smjerove. Uvedene su i obavezne hospitacije na smjerovima Govorništvo (na HTV-u i u gimnazijama) i Rehabilitacija slušanja i govora (u poliklinici SUVAG i u drugim ustanovama povezanim s rehabilitacijom slušanja i govora).

Za studij sociologije studentska je praksa vezana za određene kolegije na diplomskoj razini studija.

Na studiju informacijskih znanosti ima programiranja. Konkretno već na prvoj godini studija u drugome semestru se studenti upoznaju s programiranjem na kolegiju Algoritmi i strukture podataka. Znanje stečeno u na prvoj godini se već može unaprijediti na drugoj godini na kolegiju Napredno programiranje.

Informacijske znanosti znanstvena je disciplina koja se bavi nastajanjem, prikupljanjem, organizacijom, tumačenjem, pohranjivanjem, pretraživanjem, širenjem, preoblikovanjem i uporabom informacija (obavijesti), napose uz pomoć informacijske i komunikacijske tehnologije. Informacijske znanosti objedinjuju niz područja u kojima se koriste i obrađuju informacije kao što su informatologija, arhivistika, muzeologija i bibliotekarstvo. Studenti na smjeru Informacijskih znanosti kroz svoj studij savladavaju rukovanje informacijama i načine kako ih primijeniti u određenim područjima.

A ponekad su pitanja općenito o organizaciji faksa najvažnija.

Većina studijskih grupa ima vlastite klubove studenata, kao što su npr. Klub studenata anglistike (X.a) ili Klub studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta (KSPUFF), unutar kojih se organiziraju razne izvannastavne aktivnosti, kao što su objavljivanje časopisa i radova, radionice, praktikumi, izlaganje izložbi, razne konferencije i  kongresi, kao i organiziranje upoznavanja brucoša sa studiranjem putem nalaženja mentora u starijim studentima.

Jedan dio odsjeka nudi razne terenske nastave i izlete tijekom studija. To naravno ovisi o kolegijima koje student upiše. Odsjek za arheologiju ima u sklopu studija obaveznu terensku nastavu koja studente vodi po različitim arheološkim lokalitetima diljem Hrvatske. Na povijesti i povijesti umjetnosti se također nude terenske nastave i izleti u sklopu nekih kolegija, a na jezičnim grupama studija organiziraju se razni izleti u zemlje govornog područja pojedinog jezika. Posljednjih nekoliko godina nudi se i „Filozofijada“, što je projekt nekoliko filozofskih fakulteta iz jugoistočne Europe te se na tom događaju susreću studenti iz različitih zemalja.

Od svih fakulteta unutar Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet ima mogućnost razmjene s najvećim brojem stranih sveučilišta (europskih i van Europe)  koje možeš posjetiti u okviru raznih programa (Erasmus+, bilateralna razmjena). Također, studentu se omogućuje i obavljanje stručne prakse u inozemstvu u sklopu programa Erasmus + stručna praksa.

Svaki student svoj raspored slaže sam, ovisno o kolegijima koje je taj semestar upisao. Najvažniji su obavezni kolegiji te je njih najbolje staviti prve u raspored i u slučaju da postoje posebne grupe za neki kolegij, student mora i to uzeti u obzir. Nakon toga se biraju izborni kolegiji, a sam odabir ovisi o studentovim željama, ali i o planu i programu studija koji također treba poštivati. Važno je i napomenuti da studenti moraju paziti na tzv. kolizije, odnosno preklapanja pojedinih predmeta. Njih treba izbjegavati ako se radi o podudaranju obaveznog i izbornog kolegija, što znači da bi se u tom slučaju trebao izabrati neki drugi izborni kolegij. Ako svejedno dolazi do preklapanja kolegija u rasporedu, npr. dvaju obaveznih kolegija, uvijek postoji mogućnost dogovora s profesorima i donošenja potvrde o koliziji koje se mogu pronaći u tajništvima pojedinih odsjeka.

Potrebno je ispisati satnice svih predavanja, seminara i vježbi s obje studijske grupe. Nažalost, kolizije s obaveznim predavanjima su često neizbježne, a student pohađa spomenuta predavanja na način dogovoren s profesorima. Srećom, za većinu seminara i vježbi postoji više termina između kojih je moguće birati, pa je lako pronaći termin koji nam se s ničime ne poklapa. Također, u slučaju upisivanja izbornog kolegija s drugih odsjeka, bitno je ne zaboraviti zaviriti i u poseban raspored za takav tip kolegija, a ako ga ne možemo tamo pronaći zasigurno se nalazi u zasebnom rasporedu studija na kojemu se održava.

Kad izađe raspored na početku semestra, studenti prvo vide koji su im kolegiji i jezične vježbe obvezni u tom semestru iz obje studijske grupe, te oko njih odabiru ostale termine seminara, izbornih kolegija i nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Ako dođe do kolizija, potrebno je uvijek dati prioritet obveznim kolegijima i jezičnim vježbama, te eventualno tražiti potvrde o koliziji ako je su npr. dva obvezna predavanja s različitih studijskih grupa u isto vrijeme.

Početkom akademske godine se na stranici fakulteta objavljuje raspored za tekuću godinu, te studenti pomoću njega  slažu svoj raspored. Na temelju termina određenih kolegija studenti biraju kolegije koje žele i mogu slušati imajući na umu da im se kolegiji međusobno ne podudaraju u terminima izvođenja. Za studente jednopredmetnih studijskih grupa iznimno je važno da pažljivo prate plan i program studija budući da skoro uvijek moraju osim obaveznih i izbornih kolegija s matične studijske grupe upisivati i izborne kolegije s drugih odsjeka koje su u fakultetskoj ponudi.

Biranje grupa za predavanja, vježbe i seminare ovisi o nositelju svakog kolegija koji nastavu održava u grupama. Svaki profesor ima svoji princip kako određuje grupe i početkom nastave kolegija daje do znanja studentima kako se mogu upisati u određenu grupu.

U većini slučajeva postoji samo jedan termin predavanja i bitno je pojaviti se na prvome, uvodnome predavanju, jer tada profesori informiraju studente o načinu biranja termina za seminar/vježbe. Svaki profesor ima svoju strategiju, kod nekih se grupe biraju putem Omege, neki na uvodnome predavanju pošalju papir na kojem se studenti upisuju u grupe, itd.

Grupe se biraju prvenstveno prema rasporedu, za slučaj da student može, zbog npr. kolizije s jezičnim vježbama ili nekim obveznim predavanjem, pohađati samo jedan od ponuđena (najčešće tri) termina. Većina nositelja kolegija dozvoljava da se studenti samostalno zapisuju u grupe koje odaberu, dokle god su unutar kvote dozvoljenih studenata za taj termin predavanja (obično oko 20-ak), no neki profesori raspoređuju studente u grupe prema abecednom redoslijedu prezimena. Ako nema nikakvih kolizija ili dodatnih pravila, student može sam odabrati grupu ili termin za vježbe i seminare prema vlastitim željama i preferencijama. Grupe se odabiru ili dodjeljuju na početku semestra, te se obično mogu mijenjati u početku iz opravdanih razloga. Svaki odsjek i nositelj kolegija sam odlučuje kako se zapisuju ili dodjeljuju grupe, te mogu biti zapisivanjem na prvom satu ili u tajništvu, putem Omege, ili pojavljivanjem na prvom satu.

Veličina grupa ovisi o tome kako je koncipiran kolegij. Jezične vježbe se većinski odvijaju u manjim grupama, budući da one bolje funkcioniraju za obradu takve vrste gradiva. Suprotno tome je na nekim drugim kolegijima prisutna cijela generacija te se ona odvijaju u dvoranama, a na njima zna sudjelovati od 60 do 120 ili čak više studenata.

Jezične se vježbe organiziraju u manjim grupama studenata, zbog velikog opsega praktičnog rada na satovima, kao i izvan njih.

Neka predavanja održavaju se u većim, a neka u manjim grupama. Jezične se vježbe najčešće održavaju u manjim grupama, dok obavezna predavanja najčešće slušaju svi studenti zajedno.

Jezične se vježbe organiziraju u manjim grupama studenata, zbog velikog opsega praktičnog rada na satovima, kao i izvan njih.

Na Filozofskome fakultetu studenti mogu birati izborne kolegije različitih tipa izbornosti, u što spadaju i kolegiji vanjske izbornosti, što znači da iako se izvode na određenome odsjeku mogu ih upisivati svi studenti Fakulteta, bez obzira na studijsku grupu. Tako osoba koja studira npr. germanistiku i povijest umjetnosti može upisati kolegij koji se izvodi na studiju arheologije, a koji ima status vanjske izbornosti.

Prije odluke, svakako pogledajte i odgovore na 17 važnih pitanja koje morate pitati.