Mrežne stranice i informacije o projektima:


Nova javna kultura i prostori društvenosti

Opis projekta:

Projekt Nova javna kultura i prostori društvenosti bavi se unapređenjem lokalne infrastrukture za kulturne i društvene aktivnosti te promovira decentralizaciju, veću inkluzivnost, povećanje dostupnosti i razvoj sudioničkog upravljanja. Projekt povezuje organizacije civilnog društva uključene u procese osnivanja društveno-kulturnih centara, akademsku zajednicu i lokalne kulturne institucije kroz provedbu znanstvenih istraživanja i izradu smjernica za unapređenje kulturnih politika. Kroz projekt se zagovaraju promjene u kulturnoj politici temeljene na inovaciji u upravljanju kulturnom infrastrukturom u kojem ravnopravno sudjeluju organizacije civilnog društva, javna uprava i lokalna samouprava te građani.

Nositelj projekta je Savez udruga Klubtura.

Partneri u projektu su Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut za razvoj i međunarodne odnose, Savez udruga Kaoperativa, Platforma Doma mladih, Art radionica Lazareti, Savez udruga Molekula, Savez udruga Rojca, Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, Savez udruga Operacija grad, Platforma za Društveni centar Čakovec, Drugo more.

Ciljevi i očekivani rezultati projekta:

Ciljevi:

  1. Povezati u tematsku mrežu organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu i druge dionike koji se bave praksom i promišljanjem razvoja infrastrukture za kulturu i društvene aktivnosti te ojačati njihove kapacitete i znanje za umrežavanje;
  2. Proizvesti i javnosti predstaviti relevantna i znanstveno utemeljena znanja o značaju lokalne infrastrukture za kulturu i društvene aktivnosti (javni kulturni centri i društveno-kulturni centri), novim modelima upravljanja u kulturi te praksama i umrežavanju u OCD-a u kulturi, koja će služiti kao temelj za izradu smjernica za unapređenje kulturne politike;
  3. Razviti i staviti na dnevni red donositelja odluka argumentirane i znanstveno utemeljene prijedloge za unapređenje kulturne politike vezane za infrastrukturu za kulturu i društvene aktivnosti.

Očekivani rezultati:

– 13 lokalnih OCD-ova koji sudjeluju u aktivnostima izgradnje kapaciteta relevantnih za svoje područje rada

– 5 lokalnih organizacija civilnog društva udruženih u tematsku mrežu i broj drugih dionika iz različitih sektora koji će do završetka projekta biti pridruženi u tematsku mrežu

– 6 provedenih ispitivanja javnog mijenja i potreba društva

– 3 provedena znanstvena istraživanja

– 4 objavljena znanstvena članka

– 2 objavljena stručna članka

– 6 izrađenih smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima

– 6 provedenih analiza društvenog utjecaja predloženih intervencija

– 6 održanih strukturiranih dijaloga svih dionika i donositelja odluka

Ukupna vrijednost projekta i iznos koji sufinancira EU:

Projekt Nova javna kultura i prostori društvenosti sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, operativni program Učinkoviti ljudski potencijali. Ukupan iznos projekta je 3,598,938.43 HRK, od čega je 85% osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda, a 15% iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Razdoblje provedbe projekta:

Projekt se provodi od 29. listopada 2020. do 29. listopada 2023.

Kontakt osobe za više informacija:

Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Saveza udruga Klubtura. Za dodatne informacije kontaktirajte Anu Abramović na clubture@gmail.com ili izv. prof. dr. sc. Krunu Kardova na kkardov@ffzg.hr.

Više na www.strukturnifondovi.hr i www.esf.hr.


Projekt popularizacije znanosti „365 zašto, 365 zato – društvene i humanističke znanosti u svakodnevnom životu“

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (FFZG) kontinuirano provodi projekt „365 zašto, 365 zato – društvene i humanističke znanosti u svakodnevnom životu. Projekt je prijavljen i ove godine na Natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanje za financijsku potporu programima popularizacije znanosti u 2021.

Cilj projekta je približiti učenicima osnovnih i srednjih škola istraživačku komponentu društvenih i humanističkih znanosti koje već poznaju te predstaviti one koje nisu prisutne u školskom kurikulumu. Krajnja svrha programa je potaknuti učenike na unapređenje potencijala za cjeloživotni razvoj karijere i u područjima društvenih i humanističkih znanosti.

Ovogodišnji program je organiziran oko 5 tema koja u sebi nose prožimanje različitih kutova više društvenih i humanističkih znanosti:

  • Tajne ispod zemlje: život ljudi prije tisuću i više godina
  • Razgovor s pedagogom
  • Kreativni proces i interdisciplinarnost
  • Istraživanje govora i nesporazumi u komunikaciji
  • Važnost baštine u današnje vrijeme

Fakultet planira provesti aktivnosti popularizacije znanosti do kraja 2021. u 19 škola u 11 različitih gradova (7 županija). Nazivi ovogodišnjih predavanja i radionica su: „Tajne ispod zemlje: arheologija za početnike”, „Poslat ću te pedagogu!”, „What makes us creative: conceptual blending and evolution of (interdisciplinary) thought”, „Međujezični nesporazumi u usmenoj komunikaciji: slučaj lažnih prijatelja”, „Kroatistika za gimnazijalce”, „Kako istražujemo govor u fonetici?”, „Grčki jezik kao duhovna baština čovječanstva” i „Zašto nam je važna i potrebna baština?”.

Sažetak održanih programa popularizacije znanosti

Zanimljivim, interaktivnim predavanjima te arheološkim, istraživačkim i povijesnim radionicama, program za 2018. je obuhvatio oko 500 učenika koji su upoznati s relevantnošću društvenih i humanističkih znanosti te informirani o metodama i načinima istraživanjima istih. Teme programa su bile: Kako znamo kako su ljudi živjeli prije tisuću i više godina?, Kako nas doživljavaju drugi kad pričamo, pišemo, pjevamo, plešemo?, Kako društvene mreže, tehnologija, robotika, umjetna inteligencija mijenjaju svijet? te Što danas znači kultura? Program je održan u osnovnim i srednjim školama u Trilju, Sisku, Zagrebu, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Delnicama, Puli, Bjelovaru i Osijeku.

U 2019. Fakultet je nastavio s provedbom istoimenog programa popularizacije znanosti. Održane su radionice u osnovnim i srednjim školama u Trilju, Sisku, Bjelovaru, Daruvaru, Virovitici, Zagrebu, Varaždinu, Čakovcu, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Vukovaru, Osijeku, Požegi, Delnicama, Rijeci, Puli, Zadru te Splitu. Na radionicama u Muzeju triljskog kraja (MTK) je sudjelovalo preko 150 učenika iz škola u Trilju te djeca s posebnim potrebama iz Udruge osoba s invaliditetom Trilj. Osim radionica, u Muzeju Sinjske alke je održano predavanje „Od radnika do senatora – uloga konja u antici“, u MTK-u „Panis militaris u Tiluriju“, a u okviru Foruma kulture i edukacije tijekom Vinkovačkih jeseni „Povijesni izvori u stvaranju novih vrijednosti kulture i baštine“ za zainteresiranu javnost. Odsjek za arheologiju ugostio je učenike Klasične gimnazije u Zagrebu gdje su se pobliže upoznali s Lumbardskom psefizmom jednim od važnijih recentnih arheoloških otkrića. Učenici su o posjetu napisali kratak tekst u školskom časopisu MI.

U 2020. se planirao nastavak uspješne suradnje sa školama s kojima je FFZG surađivao tijekom 2018. i 2019. te uvođenje nove aktivnosti Praznici na Filozofskom-istraživačko ljeto na Savi, no zbog globalne pandemije COVID 19 je došlo do značajnih izmjena u provedbi i većinski dio aktivnosti je morao biti odgođen ili otkazan. U Trilju su održane interaktivne edukativne radionice u skladu s epidemiološkim mjerama na kojima su istraživači s FFZG-a popularizirali lokalnu baštinu i rimski logor Tilurij.

Fotografije s prethodno održanih radionica su dostupne na sljedećoj poveznici: https://bit.ly/3iW844j.


Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura

Europski konzorcij za istraživačku infrastrukturu (ERIC) je pravni instrument koji olakšava uspostavu i rad velikih europskih infrastruktura između više država članica, pridruženih i trećih zemalja.

Cilj ERIC-a je olakšati integraciju i udruživanje resursa za razvoj novih istraživačkih kapaciteta.

ERIC klasteri su podijeljeni na pet područja:

  • energiju (konzorcij ECCSEL)
  • okoliš (konzorcij EMSO, EPOS, EURO AGRO, ICOS, LIFEWATCH)
  • fiziku (konzorcij CERIC, ELI, EU SPALLATION SOURCE, JIV)
  • zdravlje i hranu (konzorcij BBMRI, EATRIS, ECRIN, EMBRC, EU OPEN SCREEN, EUBI, INSTRUCT)
  • društvene i humanističke znanosti (konzorcij CESSDA, CLARIN, DARIAH, ESS, SHARE)

Trenutačno su uspostavljena 22 ERIC-a, a Republika Hrvatska (RH) sudjeluje ukupno u sedam ERIC konzorcija (od toga, kao punopravna članica u šest ERIC-a, a u jednom kao članica promatrač). Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu sudjeluje i provodi projekte u sklopu četiri konzorcija: DARIAH-ERIC, CLARIN-ERIC, ESS-ERIC i CESSDA-ERIC.

Digitalna istraživačka infrastruktura za umjetnost i humanistiku (DARIAH-ERIC) promiče i povećava svijest o digitalnoj umjetnosti i humanistici, projektima, alatima i najboljim praksama te se zalaže za otvoreni pristup informacijama i slobodno dijeljenje rezultata i inovacija.

Cilj je povezivanje europskih arhiva, knjižnica, muzeja i ostalih digitalnih repozitorija iz područja humanističkih znanosti u jedan integrirani virtualni sustav kako bi se istraživačima olakšala dostupnost digitaliziranog materijala.

Inicijativa za pokretanje DARIAH potekla je od 10 partnera iz 14 europskih zemalja, a RH bila je među partnerima osnivačima (IRB). Status ERIC-a dobiva 2014. godine. Trenutačno ima 20 članova, jednog promatrača i nekoliko partnera u suradnji iz sedam zemalja nečlanica. Nacionalna koordinacijska ustanova je Institut za etnologiju i folkloristiku, a nacionalna koordinatorica je dr. sc. Koraljka Kuzman Šlogar.

Konzorcij zajedničkih jezičnih resursa i tehnoloških infrastruktura (CLARIN-ERIC) osnovan je na temelju nekoliko inicijativa s područja računalne lingvistike, računalne obrade prirodnoga jezika i digitalnih humanističkih znanosti. CLARIN omogućuje jednostavan pristup jezičnim resursima.

Cilj je primjena jezičnih tehnologija kao istraživačke infrastrukture ponajprije u humanističkim i društvenim znanostima, a zatim i u ostalim znanstvenim područjima.

Konzorcij je osnovan 2012., a RH je postala 2018. punopravna članica. Predstavnik u Forumu nacionalnih koordinatora je prof. dr. sc. Marko Tadić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Europsko društveno istraživanje (ESS-ERIC) je pokrenut sa svrhom kontinuiranog praćenja promjena i anketnog istraživanja o društveno-političkim stajalištima i vrijednosnim sustavima građana europskih zemalja. ESS-ERIC objašnjava interakciju između institucija koje se mijenjaju te stajališta, vjerovanja i obrasce ponašanja u različitim europskim populacijama. Istraživanje se provodi svake dvije godine kako bi se stekao što bolji uvid u tijek spomenutih promjena i kako bi se omogućile usporedbe među europskim zemljama.

Status ERIC-a dobiva 2013., a RH je 2019. postala punopravnom članicom. Nacionalni predstavnik je izv. prof. dr. sc. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Konzorcij Arhiva podataka za društvene znanosti (CESSDA-ERIC) je distributivna istraživačka infrastruktura u domeni društvenih znanosti. CESSDA povezuje arhive podataka za društvene znanosti diljem Europe te pruža sveobuhvatne, integrirane i održive podatkovne usluge za društvene znanosti.

Cilj je promicanje rezultata istraživanja društvenih znanosti, kao i podupiranja nacionalnih i međunarodnih istraživanja i suradnje.

ERIC status dobio je 2017. godine, a RH je pristupila CESSDA-ERIC-u 2019. godine. Za predstavnice u Forumu nacionalnih koordinatora imenovane su Marijana Glavica, prof. psih. i Irena Kranjec, prof. soc. s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Više informacija je dostupno na poveznici Ministarstva: https://mzo.gov.hr/vijesti/konzorcij-europskih-istrazivackih-infrastruktura-eric/4552.


Uspostava i opremanje Centra za napredna istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima

Projekt podrazumijeva izradu tehničke dokumentacije i studije izvedivosti za provedbu infrastrukturnih radova, dogradnju glavne zgrade; osnivanje i opremanje 6 interdisciplinarnih laboratorija, koji će fizički biti smješteni u dograđeni dio glavne zgrade te koji će djelovati u sklopu novoosnovanog Centra za napredna istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima; provedbu cjelovite organizacijske reforme kojom će se omogućiti optimalno iskorištavanje ljudskih resursa Filozofskog fakulteta, okrupnjavanje istraživačkog potencijala te stvaranje nove znanstvene, društvene i ekonomske vrijednosti.

Konačni cilj jest značajno unaprijediti infrastrukturu za provođenje naprednih istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima u Republici Hrvatskoj.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Ukupna vrijednost projekta i iznos koji sufinancira EU:

Ukupna vrijednost projekta: 1.768.901,12 kn

EU sufinanciranje: 1.503.565,95 kn

Dodatne informacije


Marie Sklodowska-Curie akcije – Obzor 2020

 „How Ordinary People Make Sense of Anti-Gender Frames”

Sense AGENDa

Postdoktorandica: dr. sc. Tanja Vučković Juroš nezavisna istraživačica i suradnica (collaborateur scientifique) na Katoličkom sveučilištu Louvain (Université Catholique de Louvain), Louvain-la-Neuve, Belgija

Mentor: prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer

Trajanje projekta: 5. srpanja 2021. – 5. srpnja 2024.

Ukupna vrijednost projekta: 239.195,52 eura (od toga 23.400,00 eura za upravljanje projektom i indirektne troškove FFZG-a)

Trogodišnje istraživanje s terenskim radom u Hrvatskoj i u Belgiji financirano u cijelosti u okviru programa Marie Sklodowska-Curie akcije – Obzor 2020 po pozivu H2020-MSCA-IF-2020 (Career Restart Panel).

Dr. sc. Tanja Vučković Juroš će nastaviti znanstvenu i istraživačku karijeru na Filozofskom fakultetu gdje će u suradnji s prof. dr. sc. Aleksandrom Štulhoferom provesti međukulturni komparativni projekt Sense AGENDa. Projekt postavlja pitanje zbog čega se građani protive ili pojačano suprotstavljaju rodnoj i seksualnoj jednakosti. Kako bi pronašao odgovor, projekt će uspoređivati situaciju u Hrvatskoj i Belgiji, dvije zemlje koje se razlikuju u uspjehu antirodnih pokreta. U tu će svrhu projekt analizirati kako građani primaju i procjenjuju poruke o rodu i seksualnosti koje susreću u javnom prostoru.

Izvrsnost projekta potvrđuje i činjenica kako je postotak uspješnosti na panelu povratka istraživačkoj karijeri 18% te je Sense AGENDa jedan od 119 projekta koji su financirani na europskoj razini.


Erasmus+ projekti: unaprjeđenje obrazovanja i osposobljavanja za rad

Program Erasmus+ obuhvaća sve europske i međunarodne programe i inicijative Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Erasmus+ zamijenit će sedam postojećih programa: Program za cjeloživotno učenje (s njegovim potprogramima Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius i Grundtvig), Mladi na djelu te pet programa međunarodne suradnje (Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i program suradnje s industrijaliziranim državama i teritorijima). Erasmus+ je usmjeren na jačanje znanja, vještina i zapošljivosti europskih građana, unapređenju obrazovanja, osposobljavanje te rad u području mladih i sporta.

Cilj programa je cjeloživotnim učenjem podupirati obrazovni, profesionalni i osobni razvoj ljudi u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta u Europi i šire, što pridonosi održivom rastu, kvaliteti radnih mjesta, socijalnoj koheziji, poticanju inovacija te jačanju europskog identiteta i aktivnoga građanstva.

Proračun programa Erasmus+ na razini Europe za razdoblje od 2021. – 2027. procjenjuje se na 26,2 milijardi eura, a budžet za Republiku Hrvatsku za 2021. iznosi više od 28 milijuna eura.

U novom sedmogodišnjem razdoblju od 2021. do 2027. Erasmus+ podupire prioritete i aktivnosti u okviru europskog prostora obrazovanjaAkcijskog plana za digitalno obrazovanje i Programa vještina za Europu. Pomaže u ostvarivanju europskog stupa socijalnih prava, provodi strategiju EU-a za mlade za razdoblje 2019.–2027. i razvija europsku dimenziju u sportu

Kako bi se ostvarili ciljevi, u programu Erasmus+ predviđena je provedba sljedećih aktivnosti:

  • Ključna aktivnost 1 (KA1) – Mobilnost u svrhu učenja za pojedince
  • Ključna aktivnost 2 (KA2) – Suradnja organizacija i institucija
  • Ključna aktivnost 3 (KA3) – Podrška razvoju politike i suradnji
  • Aktivnosti Jean Monnet

Ključna aktivnost 2 podupire: partnerstva za suradnju (suradnička i mala partnerstva), partnerstva za izvrsnost (centre strukovne izvrsnosti, Akademije za stručno usavršavanje učitelja, Erasmus Mundus), partnerstva za inovacije, projekte jačanja kapaciteta u području mladih te neprofitna europska sportska događanja.

Prioriteti u području visokog obrazovanja su: jačanje strateške i strukturirane suradnje među visokim učilištima, poticanje inovativne prakse i metoda učenja i poučavanja, podrška projektima koji potiču izvrsnost u učenju, poučavanju i razvoju vještina, izgradnja uključivih sustava visokog obrazovanja, jačanje digitalnih vještina te razvoj STEM kurikula.

Više informacija o programu je dostupno na:  https://www.mobilnost.hr/hr/sadrzaj/programi/erasmus/erasmus-2021-2027/.

POPIS ERASMUS PROJEKATA 

  • Naziv projekta: Learning how to Teach, Teaching how to Learn. Facing Challenges of Global Change in Higher Education Using Digital Tools for Reflective, Critical and Inclusive Learning on European Historical Landscapes. (EDiToR)

Voditelj: prof. dr. sc. Miljenko Jurković (Odsjek za povijest umjetnosti)

Više informacija o projektu: Editor

  • Naziv projekta: Integrated Methodologies to Historical Landscapes Recording: Participatory Approcaches (HILAR) 

Voditelj: prof. dr. sc. Miljenko Jurković (Odsjek za povijest umjetnosti)

Više informacija o projektu: HILAR

  • Naziv projekta: Innovative Tools for Enhancing E-Learning Solutions in Universities (DIGITOOLS)

Voditeljica: prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti)

Više informacija o projektu: DIGITOOLS

  • Naziv projekta: Rediscovering „NewEurope” – On-Wheels summer school for Balkan/Central and Eastern Europe trans-border history and politics (ReNewEurope)

Voditelj: prof. dr. sc. Goran Pavel Šantek (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju)

Više informacija o projektu: ReNewEurope

  • Naziv projekta: Rhetoric for Innovative Education (RHEFINE)

Voditeljica: doc. dr. sc. Diana Tomić (Odsjek za fonetiku)

Više informacija o projektu: RHEFINE

  • Naziv projekta: Developing a new curriculum in Global Migration, Diaspora and Border Studies in East-Central Europe (GLocalEAst)

Voditelj: doc. dr. sc. Drago Župarić-Ilijić (Odsjek za sociologiju)

Više informacija o projektu: GLocalEAst

  • Naziv projekta: Introducing Intellectual Property Education for Lifelong Learning and the Knowledge Economy (IPEDU)

Voditeljica: prof. dr. sc. Sonja Špiranec (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti)

Više informacija o projektu: IPEDU

  • Naziv projekta: Reforming Foreign Languages in Academia in Montenegro (ReFLAME)

Voditeljice: predavačica Ana Matijević i viša predavačica Petra Barbarić (Centar za strane jezike)

Više informacija o projektu:ReFLAME

  • Naziv projekta: STEM in Heritage Sciences (HERISTEM)

Voditeljica: doc. dr. sc. Rajna Šošić Klindžić (Odsjek za arheologiju)

Više informacija o projektu: HERISTEM

  • Naziv projekta: Development of innovative approach for training for university professors to work in the modern diverse and intercultural environment (Uniculture)

Voditelj: prof. dr. sc. Goran Pavel Šantek (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju)

Više informacija o projektu:UniCulture

  • Naziv projekta: Rural 3.0: Service Learning for the Rural Development

Voditeljica: prof. dr. sc. Nives Mikelić Preradović (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti)

Više informacija o projektu:RURASL

  • Naziv projekta: Listen, Talk, Spell, Act

Voditeljica: prof. dr. sc. Vlasta Erdeljac (Odsjek za lingvistiku)

Više informacija o projektu: Listen, Talk, Spell, Act

  • Naziv projekta: Trans-European e-Learning Hub for Digital Linguistics (DigiLing)

Voditeljica: doc. dr. sc. Petra Bago (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti)

Više informacija o projektu: DigiLing

  • Naziv projekta: Developing a Culture of Civic Engagement through Service-Learning within Higher Education in Europe (Europe Engage)

Voditeljica: prof. dr. sc. Nives Mikelić Preradović (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti)

Više informacija o projektu: Europe Engage


Obzor 2020.

ACCOMPLISSH – ACcelerate CO-creation by setting up a Multi-actor PLatform for Impact from Social Sciences and Humanities, voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Mislava Bertoša, Odsjek za lingvistiku

https://www.accomplissh.eu/

CESSDA SaW (Consortium of European Social Science Data Archive – Strengthening and widening) (2015-2017), voditeljica projekta Marijana Glavica, Knjižnica

http://cessdasaw.eu/


Program za cjeloživotno učenje

Erasmus intenzivni programi

Erasmus intenzivni programi koji su se odvijali na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu su:


Erasmus akademske mreže

U sklopu Programa za cjeloživotno učenje, aktivnost Erasmus akademske mreže, Filozofski fakultet dio je OPTIMALE akademske mreže, koju je pokrenula Opća uprava za obrazovanje i kulturu (listopad 2010. – rujan 2013.). Mreža obuhvaća 65 partnerskih sveučilišta iz zemalja članica EU-a te 5 sveučilišta iz „trećih zemalja“ – ukupno 70 sveučilišta iz 31 zemlje.

Ciljevi projekta OPTIMALE
Projekt OPTIMALE nastavlja i nadopunjava aktivnosti pokrenute u sklopu inicijative EMT (European Master’s in Translation) proširivanjem geografskog opsega istraživanja i praćenja trendova te učvršćivanjem veza s institucijama i stručnim tijelima i izvan skupine sveučilišta koja trenutačno pripadaju mreži EMT.

Lokalna koordinatorica projekta OPTIMALE: dr. sc. Nataša Pavlović.

 


Multilaterlani projekti

  • projekt TransStar, KEY ACTIVITY 2, voditeljica znanstvena novakinja Monika Blagus, Odsjek za germanistiku
  • projekt InHerit, potprogram GRUNDTVIG, voditelj dr. sc. Darko Babić, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti

Sedmi okvirni program – FP7 projekti

  • SERSCIDA – Support for Establishment of National/Regional Social Sciences Data Archives, voditeljica projekta Marijana Glavica, Knjižnica, http://www.serscida.eu/hr/
  • Abu-MaTran- Automatic building of Machine Translation, voditelj projekta doc. dr. sc. Nikola Ljubešić, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, http://www.abumatran.eu/
  • OPSIC – Operationalising Psychosocial Support in Crisis, voditelj projekta prof. dr. sc. Dean Ajduković, Odsjek za psihologiju

[/fusion_text][/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]