PROJEKTI U TIJEKU
HORIZON (H2020 i Horizon Europe)
- The Cartography of the Political Novel in Europe – CAPONEU
- Social Sciences Participatory Research-Action for Preparedness in Risk Management for Disasters and Health Emergencies in Europe’s Cities – SONAR-Cities
- Activate European Guidance and Incentives for Sustainable Open Access publishing – AEGIS-OA
MSCA (Marie Skłodowska-Curie Actions)
HRZZ (Hrvatska zaklada za znanost)
- LGBT+ inkluzivnost srednjih škola: stavovi, iskustva i potrebe različitih subjekata odgojno-obrazovnoga procesa – LGBT-SIP
- Modeli naručiteljstva. Naručitelji, umjetnici i publika u Zagrebu u 17. i dugom 18. stoljeću – MODENAR
- Reprezentacija, razvoj, edukacija, participacija – umjetnost u društvu od 19. do 21. stoljeća
- Terra nullius – na granici i iza granice od 8. do 12. st
- Selekcija za poslove budućnosti: Valjanost i reakcije kandidata na digitalne selekcijske metode za mjerenje motiva za postignućem i aktivnog otvorenog mišljenja
- Transferno područje od Sutle preko srednjeg toka Save tijekom brončanog i željeznog doba – TRANS RIVERS
- Kulinarske prakse, gospodarstvo i strategije korištenja zemljišta tijekom bakrenog doba u istočnoj Slavoniji – CULPLUS
- Transformacija postindustrijskog grada: prostor, zajednica i radIzmeđu rata i mira – PostCity
- Transformacija kulturnog krajolika međuriječja Krke i Cetine od protohistorije do kasne antike – TiHiTransForm
- Upravljanje standardnim jezikom u Hrvatskoj i Srednjoj Europi od 1945. do danas – SLM-HRCE
- Radionička proizvodnja i uvoz u 8. i 9. stoljeću na području sjeverne Dalmacije – Medievalworkshops
- Žene i mijene: žene kao subjekti povijesni mijena u Hrvatskoj
- Istraživanje prostornog planiranja u neolitiku Slavonije neinvazivnim arheološkim metodama – ISPRAN
- Uspješno seksualno starenje – prospektivna dijadička studija mješovite metodologije – HEALTHSEXAGE
- Komunikacijski obrasci i informacijske potrebe Hrvata u Čileu, Argentini i Brazilu: hrvatski iseljenički tisak
- Dokumentarni obrat u europskoj književnosti nakon 1989. godine
- Ruralna transformacija: razvoj i jačanje kapaciteta hrvatskih ruralnih socijalno-ekoloških sustava za transformativnu prilagodbu i otpornost
- Jezično variranje u hrvatskoj knjizi ranoga novog vijeka (na korpusu evanđelja)
- Uloga kolektivnog odustajanja od moralnih normi u razvoju sindroma sagorijevanja u socijalnom radu
- Prapovijesno odijevanje u Hrvatskoj: nošnja željeznoga doba u lokalnom i globalnom kontekstu
- Hrvatska moderna antiratna književnost
- Bihevioralna i računarska svojstva adaptivne raspodjele resursa radnog pamćenja
- Uloga informalne izloženosti engleskom jeziku u usvajanju engleskog kao stranog jezika u Hrvatskoj
- Suosjećanje u javnom životu: etičke i političke perspektive
ERASMUS+
- Citizenship ED+: Obrazovanje o građanstvu kroz međusektorsku suradnju – Citizenship ED+
- E-Service Learning for Boosting Academic Civic Engagement in Rural Areas – CIVENHANCE
- Fostering fEMale participation and LEADership in open science initiatives – FEMLEAD
- TransFormación para el Desarrollo Local Sostenible – TODOS
- Service-Learning to promote Competences for Democratic Culture – SL4DC
- European Network on Learning, Assessing, and Researching Governance in Enlargement – ENLARGE
- Integrating Artificial Intelligence for the Digital Transformation of Language Teaching – AI4LANG
IRI S3 – Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja
- Afektivno-kognitivna platforma za adaptivno učenje (ACTutor) i simulacijski trening (ACTrainer) s baznom tehnologijom ACInsight SDK
- Istraživanje i razvoj velikog inovativnog jednojezičnog generativnog modela za hrvatski jezik temeljenog na transformerskoj arhitekturi
- Istraživanje i razvoj metakognitivne AI tehnologije za zaštitu mentalnog zdravlja zaposlenika i učinkovitost sigurnosnih operacija
INTERREG PROJEKTI
- TN MASTER TESI – Training and Education in Social Innovation TransNational Master
- Training and Education in Social Innovation
Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura
Europski konzorcij za istraživačku infrastrukturu (ERIC) je pravni instrument koji olakšava uspostavu i rad velikih europskih infrastruktura između više država članica, pridruženih i trećih zemalja.
Cilj ERIC-a je olakšati integraciju i udruživanje resursa za razvoj novih istraživačkih kapaciteta.
ERIC klasteri su podijeljeni na pet područja:
- energiju (konzorcij ECCSEL)
- okoliš (konzorcij EMSO, EPOS, EURO AGRO, ICOS, LIFEWATCH)
- fiziku (konzorcij CERIC, ELI, EU SPALLATION SOURCE, JIV)
- zdravlje i hranu (konzorcij BBMRI, EATRIS, ECRIN, EMBRC, EU OPEN SCREEN, EUBI, INSTRUCT)
- društvene i humanističke znanosti (konzorcij CESSDA, CLARIN, DARIAH, ESS, SHARE)
Trenutačno su uspostavljena 22 ERIC-a, a Republika Hrvatska (RH) sudjeluje ukupno u sedam ERIC konzorcija (od toga, kao punopravna članica u šest ERIC-a, a u jednom kao članica promatrač). Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu sudjeluje i provodi projekte u sklopu četiri konzorcija: DARIAH-ERIC, CLARIN-ERIC, ESS-ERIC i CESSDA-ERIC.
Digitalna istraživačka infrastruktura za umjetnost i humanistiku (DARIAH-ERIC) promiče i povećava svijest o digitalnoj umjetnosti i humanistici, projektima, alatima i najboljim praksama te se zalaže za otvoreni pristup informacijama i slobodno dijeljenje rezultata i inovacija.
Cilj je povezivanje europskih arhiva, knjižnica, muzeja i ostalih digitalnih repozitorija iz područja humanističkih znanosti u jedan integrirani virtualni sustav kako bi se istraživačima olakšala dostupnost digitaliziranog materijala.
Inicijativa za pokretanje DARIAH potekla je od 10 partnera iz 14 europskih zemalja, a RH bila je među partnerima osnivačima (IRB). Status ERIC-a dobiva 2014. godine. Trenutačno ima 20 članova, jednog promatrača i nekoliko partnera u suradnji iz sedam zemalja nečlanica. Nacionalna koordinacijska ustanova je Institut za etnologiju i folkloristiku, a nacionalna koordinatorica je dr. sc. Koraljka Kuzman Šlogar.
Konzorcij zajedničkih jezičnih resursa i tehnoloških infrastruktura (CLARIN-ERIC) osnovan je na temelju nekoliko inicijativa s područja računalne lingvistike, računalne obrade prirodnoga jezika i digitalnih humanističkih znanosti. CLARIN omogućuje jednostavan pristup jezičnim resursima.
Cilj je primjena jezičnih tehnologija kao istraživačke infrastrukture ponajprije u humanističkim i društvenim znanostima, a zatim i u ostalim znanstvenim područjima.
Konzorcij je osnovan 2012., a RH je postala 2018. punopravna članica. Predstavnik u Forumu nacionalnih koordinatora je prof. dr. sc. Marko Tadić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Europsko društveno istraživanje (ESS-ERIC) je pokrenut sa svrhom kontinuiranog praćenja promjena i anketnog istraživanja o društveno-političkim stajalištima i vrijednosnim sustavima građana europskih zemalja. ESS-ERIC objašnjava interakciju između institucija koje se mijenjaju te stajališta, vjerovanja i obrasce ponašanja u različitim europskim populacijama. Istraživanje se provodi svake dvije godine kako bi se stekao što bolji uvid u tijek spomenutih promjena i kako bi se omogućile usporedbe među europskim zemljama.
Status ERIC-a dobiva 2013., a RH je 2019. postala punopravnom članicom. Nacionalni predstavnik je izv. prof. dr. sc. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Konzorcij Arhiva podataka za društvene znanosti (CESSDA-ERIC) je distributivna istraživačka infrastruktura u domeni društvenih znanosti. CESSDA povezuje arhive podataka za društvene znanosti diljem Europe te pruža sveobuhvatne, integrirane i održive podatkovne usluge za društvene znanosti.
Cilj je promicanje rezultata istraživanja društvenih znanosti, kao i podupiranja nacionalnih i međunarodnih istraživanja i suradnje.
ERIC status dobio je 2017. godine, a RH je pristupila CESSDA-ERIC-u 2019. godine. Za predstavnice u Forumu nacionalnih koordinatora imenovane su Marijana Glavica, prof. psih. i Irena Kranjec, prof. soc. s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Više informacija je dostupno na poveznici Ministarstva: https://mzo.gov.hr/vijesti/konzorcij-europskih-istrazivackih-infrastruktura-eric/4552.