Problemima kvalitete nastave, organizacije studija, izmjena i dopuna postojećih studijskih programa aktivno se bavilo Fakultetsko Povjerenstvo za unaprjeđivanje kvalitete nastave. Međutim, u postupku priprema za periodično unutarnje vrednovanje studijskih programa, odlukom Fakultetskoga vijeća osnovano je Povjerenstvo za razvoj studija, zaduženo za analizu iskustava na izvedbi bolonjskih studijskih programa, te utvrđivanje smjernica za budući razvoj studija i studijskih programa. U to su povjerenstvo ušli predstavnici svih odsjeka i dvaju centara, te pet predstavnika studenata, imenovanih od strane Studentskoga zbora. Nakon dugotrajne i svestrane analize i rasprave, Povjerenstvo je predložilo Zaključke koji su na sjednici Fakultetskoga vijeća 17. i 18. prosinca 2009. godine prihvaćeni kao strateški dokument za razvoj fakultetskih studija, a koji predviđa reviziju programa u interesu unaprjeđenja kvalitete studija i njihove realizacije. U osnovi, riječ je o prelasku na sustav u kojemu bi studijski programi Filozofskoga fakulteta postali integrirani preddiplomski i diplomski studijski programi, uz mogućnost završnosti i nakon završene preddiplomske razine studija (nakon 3. ili 4. godine studija). Na temelju te koncepcije na redovitoj sjednici Fakultetskoga vijeća 22. veljače 2010. prihvaćen je i plan rada na studijskim programima, koji je uključivao široku koordinaciju odsjeka i centara, te razrađeni recenzentski postupak. Na redovitoj sjednici Fakultetskoga vijeća, 28. rujna 2010. godine, prihvaćen je i upućen u daljnji postupak najveći dio predloženih studijskih programa.
U svojemu se radu Povjerenstvo vodilo sljedećim načelima :
- da su studiji na Filozofskome fakultetu utemeljeni na znanstvenome radu i da stoga moraju brižno odrediti svoje stručne jezgre te uvoditi studente tijekom nastave u znanstveni rad,
- da se na studijima moraju stjecati znanstvene i stručne kvalifikacije, a da se na dijelu njih moraju moći steći i nastavničke ili druge kompetencije,
- da sustav studija treba biti u najvećoj mjeri obuhvatan za sve oblike studija (A, B, jednodisciplinarni studiji, moduli itd.),
- da treba voditi računa o općim interesima Fakulteta i studenata, o zaštiti i razvoju struka i studijskih grupa i polaziti od ravnopravnosti i ujednačenosti njihovih okvira,
- da treba obogaćivati ponudu Fakulteta i nuditi uz obavezne predmete u studijskim jezgrama još i znatne mogućnosti izbornosti u odnosu na struke, predmete i module,
- da sustav studija treba biti transparentan, ali i fleksibilan, da mora postavljati jasna mjerila i visoke zahtjeve, ali i priznavati studentu sve kvalifikacije i kompetencije koje je na studijima stekao.
Povjerenstvo je smatralo da bi takav pristup mogao otvoriti znatne perspektive i dati snažan poticaj razvoju struka, studija i Fakulteta.
Na samome početku rada Povjerenstva, na sjednici 13. studenog 2008, donesen je temeljni zaključak o naravi studija na Fakultetu: „Nastava na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu utemeljena je na znanstvenome radu i istraživanju.“ Pritom se je pozvalo na čl. 12 Statuta Fakulteta koji određuje znanstvenu zadaću odsjecima, centrima i zavodima Fakulteta.
Na taj način oblikovan je dokument koji je poslužio kao platforma u izradi prijedloga studijskih programa, čije je izvođenje – nakon prolaska kroz propisanu proceduru i njihova prihvaćanja od strane nadležnih tijela (Sveučilište u Zagrebu, AZVO, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH) – trebalo započeti u ak. godini 2011/2012.
Na temelju prihvaćenih Zaključaka kao strateškog dokumenta o razvoju studijskih programa Filozofskoga fakulteta, na redovitoj sjednici Fakultetskoga vijeća 22. veljače 2010. prihvaćen je i plan rada na novim studijskim programima, kojim je koordinirao prodekan za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje, a sukladno tom planu osnovana je i Koordinacija za reakreditaciju studijskih programa Filozofskoga fakulteta kao operativno tijelo sastavljeno od koordinatora studijskih programa sa svih odsjeka i centara Fakulteta koji izvode redovite studijske programe. Na prvom sastanku Koordinacije, 22. veljače 2010, predočena je detaljnija razrada modela studijskih programa temeljem Zaključaka, te je time otpočeo rad na izradi programa, što je uključivalo i više radnih sastanaka koordinacija srodnih studija na kojima su razmotreni specifični problemi pojedinih srodnih studija, te predložena nova rješenja.
Istodobno, sukladno prihvaćenomu planu, Povjerenstvo za unaprjeđivanje kvalitete nastave, zaduženo za nadzor provedbe unutarnjega recenzentskog postupka, sačinilo je – na temelju prijedloga pristiglih s odsjeka i centara – bazu recenzenata. Na sastanku održanom 9. ožujka 2010. Koordinacija je prihvatila prijedlog da se postupak recenziranja provede anonimno. Povjerenstvo za unaprjeđivanje kvalitete nastave stoga je formiralo radne skupine za recenziranje programa, pri čemu su svaku radnu skupinu činila dva recenzenta: jedan član Koordinacije i jedan član iz recenzentske baze. Zbog obima poslova, termin predaje prijedloga programa višekratno je odgađan, a postupak je završen početkom rujna 2010. godine. No istodobno su recenzentske skupine već pristigle prijedloge recenzirale prema sačinjenomu Obrascu za recenzente prijedloga studijskih programa, nakon čega su ispunjeni obrasci s mišljenjima recenzenata upućivani na odsjeke radi eventualne dorade prijedloga programa.
Tako dorađeni programi proslijeđeni su zatim polovicom rujna 2010. godine Povjerenstvu za razvoj studija, koje je na temelju analize recenzija i dorađenih programa, odnosno provjerom njihove sukladnosti s koncepcijom Zaključaka, provelo još jedan opći recenzentski uvid, pri čemu je od pojedinih odsjeka zatražena i dodatna dorada prijedloga programa. Nakon njihova ispunjenja, sukladno planu, Povjerenstvo za razvoj studija najveći je dio prijedloga studijskih programa uputilo Fakultetskomu vijeću na prihvaćanje. Na redovitoj sjednici Vijeća, 28. rujna 2010. godine, 28 je programa prihvaćeno i upućeno u daljnji postupak na nadležnim sveučilišnim i državnim tijelima.
U okviru reakreditacijskoga postupka razmatran je i sustav optimalnoga stjecanja stručnih kompetencija koje se u sustavu studiranja 3+2 uglavnom smještaju na diplomsku razinu i nužno odgađaju završetak studija zbog potrebe da se velik broj programskih stručnih obveza obavi u vrlo kratkom dvogodišnjem razdoblju, i to vrlo često u dvjema disciplinama. Izradba prijedloga takvih programa i razmatranje problematike stjecanja stručnih kompetencija teklo je usporedno s konzultacijama s relevantnim dionicima – interno u okviru diskusije na odsjecima, stručnim udrugama, diplomiranim stručnjacima u pojedinim strukama – pedagozima, psiholozima, sociolozima, profesorima različitih profila, bivšim studentima; sadašnjim studentima te poslodavcima u područjima koja zapošljavaju naše diplomirane studente. Osim toga razmotreni su načini na koji se stručnjaci koje Fakultet obrazuje educiraju u europskim zemljama te utvrdili da u Europi unutar bolonjske transformacije visokoga školstva istodobno postoje različiti modeli (3+2+3, 4+1+3 i 0+5+3), te da je ovakav ustroj moguć i unutar okvira bolonjskoga sustava.