Pozivaju se svi na međunarodnu konferenciju Književnost i revolucije, koja će se kao dio projekta Hrvatske zaklade za znanost (LIRE IP-01-2018-7020), održati od 29. studenog do 1. prosinca 2022. u Vijećnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Na skupu će sudjelovati 40 znanstvenica i znanstvenika iz Srbije, Slovenije, Austrije, Njemačke i Hrvatske. U programu ističemo tri plenarna predavanja koja će održati Predrag Brebanović, Lada Čale Feldman i Marina Gržinić te promocije knjiga dviju članica projektnog tima. Zrinka Božić objavila je knjigu The Community in Avant-Garde Literature and Politics (Palgrave Macmillan, 2022), a Andrea Milanko priredila zbornik Teorija lirike (FFPress, 2022).
Konferenciju možete pratiti i preko MS Teams poveznice.
O konferenciji
Konferencija Književnost i revolucije pred sobom ima radikalne promjene koje se u umjetničkom polju, prije svega kroz književne prakse generiraju u odnosu prema političkim i socijalnim revolucijama. Zanima nas u kojem su odnosu književne revolucije i smjene paradigmi: književna povijest, modeli, tipovi, koncepti jezika i literarnosti, autorske prakse i poetike? Je li moguće ponuditi redefinicije i nova čitanja avangarde kao historijskog, transhistorijskog i nadnacionalnog pojma?
Kako autorske poetike u odnosu prema promjenama koje se zbivaju unutar književnog polja dugoročno mijenjaju strategije govora, pisanja i šutnje, oblikuju predodžbe i političke pojmove zajednice, reflektirajući smjer povijesnih procesa? Na koji način se pritom ostvaruje emancipacijski potencijal književnosti, a na koji način funkcioniraju radikalne promjene u poetskom izrazu? U kojem odnosu prema konceptima utopije i optimalne projekcije stoje pojedinačne autorske hereze te kako iz toga grade vlastite šire zahvate u polju? Koja je pritom uloga kritike, a koja književne povijesti i teorije?
Veselimo se ovoj prilici za zajednički rad i diskusiju o ovim kompleksnim i relevantnim temama.
O projektu
Projekt Hrvatske zaklade za znanost Književne revolucije (IP-2018-01-7020) istražuje naslijeđa avangarde u književnom i društvenom polju, polazeći prije svega od suvremenog, kritičkog razmatranja historijske avangarde u širem srednjoeuropskom i južnoslavenskom kontekstu. Cilj projekta je razvoj temeljnih znanja i teorijsko-metodološke paradigme za razumijevanje i analizu koncepata književnih revolucija utemeljenih u estetskoj autonomiji književnosti. Glavni su ciljevi projekta identifikacija pretpostavki koje su omogućile avangardnu književnu revoluciju i opis tekstualne mreže simboličkih i političkih praksi koje zajednički tvore revolucionarni, emancipacijski potencijal književnosti. Imajući prije svega pred sobom raznolike manifestacije avangardne književne revolucije u tekstovima kanonskih autora hrvatske i srodnih književnosti, istraživačke aktivnosti i znanstveni doprinosi projektnog tima raspoređeni su u tri zadana fokusa:
-
- novi opis poetike kanonskih pisaca (pjesnika, prozaika i dramatičara) hrvatskog modernizma;
- iznalazak teorijske i metodološke platforme za istraživanje koncepata i praksi koje generiraju emancipacijski potencijal književnosti te daljnja istraživanja povijesti avangarde;
- redefinicija i ponovno pozicioniranje avangarde kao transhistorijskog koncepta u novijoj povijesti književnosti.
Voditeljica projekta je izv. prof. dr. sc. Marina Protrka Štimec, a članovi su: izv. prof. dr. sc. Aleksandar Mijatović, doc. dr. sc. Zrinka Božić, doc. dr. sc. Andrea Milanko, doc. dr. sc. Ana Tomljenović, dr. sc. Zvonimir Glavaš i doktorandica Mirela Dakić.