Pozivamo vas na Dan EU projekata koji će se održati u srijedu 15. listopada 2025. u Vijećnici Filozofskog fakulteta s početkom u 11:30 sati.
Na događanju će biti predstavljeni projekti Filozofskog fakulteta koji su (su)financirani sredstvima fondova EU-a.
Dan EU projekata organizira se u sklopu Dana otvorenih vrata EU projekata Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Na Danu ćete imati priliku:
- vidjeti zanimljive prezentacije o uspješnim projektima s našeg fakulteta
- umrežiti se s kolegama te učiti na njihovu primjeru.
Cilj je ovog događaja potaknuti aktivno sudjelovanje i razmjenu ideja među svim zainteresiranima, posebice onima koji možda nisu imali priliku razmotriti sudjelovanje u EU projektima.
Program događanja dostupan je na poveznici.
Iva Melinščak Zlodi
RIF4HSS – Responsible Indicator Framework for Humanities and Social Sciences
Responsible Indicator Framework for Humanities and Social Sciences (RIF4HSS) institucionalni je pilot-projekt Filozofskog fakulteta u Zagrebu, odobren u okviru natječaja CoARA Boost. Projekt razvija participativno oblikovan katalog pokazatelja za transparentnu i odgovornu procjenu istraživačkog rada u društveno-humanističkim znanostima. Katalog nudi jasno definirane pokazatelje s opisom svrhe, izvora podataka, metoda prikupljanja i ograničenja te uključuje elemente upravljanja i kontrole kvalitete. Posebna se pozornost posvećuje potrebama neanglofonih istraživačkih zajednica i poticanju pravednijeg, uključivog i otvorenog sustava vrednovanja. Pilot-projekt će se provesti u okviru institucionalne samoprocjene za reakreditaciju fakulteta 2026. godine, a rezultati će poslužiti kao temelj za daljnji razvoj i širu primjenu u sličnim istraživačkim okruženjima.
Izv. prof. dr. sc. Tomislav Ivanjko
FEMLEAD – Fostering FEMale participation and LEADership in open science initiatives
Projekt Fostering FEMale participation and LEADership in open science initiatives (FEMLEAD) je Erasmus+ projekt (2024-1-FR01-KA220-HED-000244364) koji uvodi novi model za visokoobrazovne institucije radi provedbe sveobuhvatnih mjera smanjenja rodnog jaza u STEM-u i jačanja otvorene znanosti. Projekt primjenjuje pristup s više dionika, gradi suradničke mreže i osnažuje studentice, istraživačice i osoblje HEI-ja za osmišljavanje, provedbu i predstavljanje OS inicijativa uz intersekcijsku perspektivu. Ključni rezultati uključuju Virtualni laboratorij za učenje (VLL), rodne planove i preporuke temeljene na tehnološkim inovacijama i inkluzivnim obrazovnim standardima. Ciljne skupine su studenti i istraživači u ranoj/srednjoj karijeri, zajednice žena u manjinskom položaju, osoblje HEI-ja te kreatori politika.
Web stranica projekta: FEMLEAD
Prof. dr. sc. Goran Pavel Šantek
IntegratEU – Ljetne škole o zaštiti okoliša, održivosti i ekološkom ponašanju za potporu integracije i uključivanja migranata i izbjeglica u visoko obrazovanje – unaprjeđenje kompetencije sveučilišnih nastavnika
Svrha je ovog projekta pomoći socijalno ugroženim skupinama, izbjeglicama i migrantima (s naglaskom na one iz Ukrajine) koji, dok prebivaju u EU i studiraju na europskim sveučilištima, nisu na najučinkovitije načine integrirani u europska društva i trebaju adaptivnu podršku. Stoga će projekt razviti obrazovne materijale za akademsku zajednicu kako bi joj se pomoglo da pospješi integraciju ove društveno ranjive kategorije stanovništva u akademsku i općenito EU zajednicu. Za ostvarenje ovog cilja planira se organizacija i održavanje ljetnih škola. Kroz projekt se očekuje razvijanje učinkovitih obrazaca aktivnosti koji će migrantima omogućiti učinkovitu prilagodbu novom okruženju, ravnopravno sudjelovanje u europskom i globalnom ekološkom i kulturnom prostoru, odgovorno korištenje i potrošnju prirodnih resursa te odnos poštovanja prema zajedničkim europskim vrijednostima. Glavni cilj IntegratEU projekta jest razviti inovativni, višedimenzionalni, transverzalni i interaktivni pristup za jačanje kompetencija sveučilišne akademske zajednice za provedbu, kroz ekološku ljetnu školu, edukativnih procesa vezanih uz socijalno uključivanje i integraciju osoba iz ranjivih skupina, migranata i izbjeglica (s fokusom na ukrajinske) u društva EU. Cilj je i navedene skupine podržati i pomoći im u boljem razumijevanju i prilagodbi trenutnom europskom kontekstu te uz sve članove društva potpunijem razumijevanju i poštovanju zajedničkih europskih vrijednosti.
Web stranica projekta: IntegratEU
InThrace – Građanski angažman, integracija i bolje upravljanje nacionalnom nematerijalnom baštinom za podizanje svijesti o europskim zajedničkim vrijednostima – EU kontekst, perspektive i aktivno građanstvo
Razmjena dobrih praksi i pristupa rješavanju problema jedno je od najvrjednijih postignuća suživota u EU. Uzimajući u obzir bogatu i veliku nematerijalnu baštinu Europe i njezinu integraciju u urbani okoliš, društveni život i turistička ponuda imaju potencijal biti prirodnim i učinkovitim načinima pristupa temi urbane multikulturalnosti, različitosti i tolerancije unutar zajedničkog EU konteksta. Opći cilj InThrace projekta jest poboljšati i obogatiti kompetencije sveučilišne akademske zajednice kako bi se pospješila interpretacija, očuvanje, integracija i održivo upravljanje nacionalnom nematerijalnom baštinom u urbanom i suburbanom okolišu kao još jedan vid poticanja građanskog aktivizma, podizanja svijesti o nacionalnom i EU identitetu te olakšavanja boljeg razumijevanja zajedničkih EU vrijednosti, načela i koncepta zajedničke budućnosti.
Web stranica projekta: InThrace
Doc. dr. sc. Ružica Jurčević
Citizenship ED+ – Citizenship ED+: Obrazovanje o građanstvu kroz međusektorsku suradnju
Erasmus+ projekt Citizenship ED+ Active Citizenship Through Cross-Sectoral Cooperation usmjeren je na osnaživanje mladih za aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvu te na pružanje učinkovitih alata (budućim) nastavnicima i organizacijama koje rade s mladima za kvalitetno poučavanje građanskog odgoja i obrazovanja. Glavni ciljevi projekta uključuju izradu 30-satnog kurikuluma temeljenog na iskustvenom učenju te pilot-provedbu kurikuluma u 8 srednjih škola u 4 zemlje, zatim izradu smjernica za poučavanje aktivnog građanstva, organizaciju stručnog usavršavanja za nastavnike i organizacije koje rade s mladima te pokretanje zagovaračke kampanje usmjerene prema donositeljima odluka o važnosti građanskog odgoja i obrazovanja. Projekt se provodi u okviru Erasmus+ KA220-YOU, a partneri na projektu su: PINA (Slovenija), Pistes Solidaires (Francuska), Mondo (Estonija), Mreža mladih Hrvatske (Hrvatska) i Sveučilište u Zagrebu (Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta). Ukupna vrijednost projekta iznosi 250.000 eura, a projekt se provodi u razdoblju od 2025. do 2027. godine.
Prof. emeritus Dean Ajduković i Ivan Kranjčić, mag. psych.
Sonar-cities – Social Sciences Participatory Research-Action for Preparedness in Risk Management for Disasters and Health Emergencies in Europe’s Cities
Filozofski fakultet u Zagrebu sudjeluje u istraživačkom projektu Sonar Cities koji koordinira Institut Pasteur iz Pariza. Cilj je projekta unaprijediti upravljanje rizicima, krizno komuniciranje i psihosocijalno zbrinjavanje u velikim zdravstvenim ugrozama i katastrofama, usmjereno na građane sa specifičnim potrebama zbog zdravstvenih, tjelesnih ili mentalnih ograničenja, jer su one u tim događajima nedovoljno prepoznate. Do sada je napravljena analiza kriznog komuniciranja prema ovim skupinama, pregled postojećih materijala za postupanje u krizama, provedeni su intervjui s predstavnicima ranjivih skupina, stručnjacima za krizno upravljanje i hitnim službama. Ova će znanja poslužiti za razvoj smjernica, alata i edukacija kako bi se povećala otpornost ranjivih građana u krizama te osnažili kapaciteti za njihovo psihosocijalno zbrinjavanje s ciljem smanjivanja negativnih posljedica. U Zagrebu je naglasak na iskustvima osoba s invaliditetom tijekom pandemije COVID-19 i potresa 2020. godine.
Web stranica projekta: Sonar-cities
Izv. prof. dr. sc. Zrinka Božić
CAPONEU – The Cartography of the Political Novel in Europe
Cilj je projekta The Cartography of the Political Novel in Europe (CAPONEU) istražiti kako se politički roman, kao specifičan književni žanr, u različitim nacionalnim i kulturnim kontekstima nosi s političkim pitanjima te tako oblikuje percepciju lokalne i globalne politike. Na tragu povećanog interesa humanističke struke za političke učinke književnosti, politički se roman motri kao važan dio europskog kulturnog naslijeđa, ali i kao moćan alat za građanski odgoj i obrazovanje mladih, rad u lokalnoj zajednici te zagovaranje europskih vrijednosti.
Projekt, čiji je koordinator Filozofski fakultet (voditeljica izv. prof. dr. sc. Zrinka Božić), financiran je kroz program Horizon Europe (klaster: Kultura, kreativnost i uključivo društvo). Ukupan budžet projekta je 3 000 000 eura (EC + UKRI). Partneri u projektu su Centar za društveno-humanistička istraživanja u Berlinu, Sveučilište u Cambridgeu, Sveučilište u Brightonu, Sveučilište u Nikoziji, Sveučilište Adama Mickiewicza u Poznanju, neovisna istraživačka organizacija Autonomy, zadruga za digitalni kod i dizajn Slobodna domena te Institut za društvena istraživanja i Institut za političku ekologiju u Zagrebu.
Web stranica projekta: CAPONEU
Dr. sc. Iva Kosmos
SOCGLOBE – Socialist symbolic geography and global belonging: Yugoslav travel writings in the Third World
Hrvatski putopisci iz razdoblja socijalizma, kao i drugi jugoslavenski i europski pisci iz socijalističkih država prošlog stoljeća, usmjerili su svoja putovanja prema Africi i Aziji. Ta putovanja odražavala su kulturnu, političku i ekonomsku povezanost između Drugog i Trećeg svijeta koja se temeljila na zajedničkoj viziji nesvrstanosti i globalne pripadnosti. Socijalistički putopis imao je važnu ulogu u promicanju takve simboličke geografije, kao i u pregovaranju proklamirane i prakticirane solidarnosti koja je uključivala i različite napetosti, interese i nejednakosti među partnerima. Danas su ti putopisi, kao i partnerstvo između ta dva dijela svijeta, zaboravljeni, što duboko utječe na naše razumijevanje europske – i globalne – povijesti i budućnosti. Projekt SOCGLOBE usmjeren je na hrvatsku putopisnu književnost te na drugu jugoslavensku putopisnu produkciju u zajedničkom državnom i kulturnom kontekstu (1945.–1990.), sagledavajući ih kao vrijedan izvor za istraživanje socijalističke simboličke geografije.