Situacija u kojoj studenti ne moraju dolaziti na fakultet na predavanja, vježbe i seminare, a za puno online predavanja mogu sami odlučiti kada će ih pogledati, ostavlja dosta prostora za svima poznato ponašanje – akademsko odlaganje ili prokrastinaciju (korisno može biti i poglavlje http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/5233/). Primjerice, gledamo serije ili prosljeđujemo duhovite poruke umjesto da odradimo ono što je potrebno. Vjerujemo da su ovi ili neki drugi oblici odgađanja obaveza dobro poznati.

Odgađanje obaveza vrlo je često ponašanje, a najčešće to činimo na način da visoko prioritetne obveze zamjenjujemo onima manjeg prioriteta, čime se stvara lažno opravdanje da smo ipak nešto radili. No, vrijeme brzo prolazi, i iako sada uživamo u slobodi i višku vremena, obaveze će se nagomilati. Sada se možda osjećamo bezbrižno, zaboravljamo na obaveze i kratkoročne užitke stavljamo ispred njih, kada se obaveze nagomilaju i kada će biti potrebno predati neki zadatak ili polagati ispit, pojavit će se anksioznost, potištenost, velika razina stresa.

1. Postavi si ciljeve

Kako biste odradili sve potrebne obaveze, korisno je da si postavite ciljeve. Naime, ciljevi su odredište na koje želimo stići na kraju našeg dnevnog ili tjednog putovanja (tj. učenja). Kada točno znamo koji je naš cilj, odnosno odredište, lakše se motiviramo da radimo stvari koje su nam korisne da dođemo do njega nego kada je cilj nejasan, „u magli“ i previše općenit. Primjerice, ako znate da želite na ljeto na svojem putovanju stići u New York, zasigurno ćete na vrijeme početi štedjeti, tražiti avionsku kartu, vizu i ostale bitne stvari, što ne bi bio slučaj kada biste samo razmišljali da ćete ljeto provesti negdje i u konačnici ni ne biste mogli otići u New York i da želite jer bi bilo prekasno da sve pripreme obavite na vrijeme.

2. Neka cilj bude specifičan, realističan i mjerljiv

Slično vrijedi i za ciljeve vezane uz učenje. Za svoje obaveze odredite ciljeve koje želite postići, odnosno što po pitanju svake od tih obaveza morate ili biste željeli ispuniti. Primjerice, cilj može biti napisati zadaću ili seminar do određenog roka za određeni broj bodova ili proći s ocjenom dobar određeni ispit na prvom ljetnom roku. Pritom možete za početak zapisati listu fakultetskih obaveza koje trebate obaviti, a pritom možete iskoristiti i mobilne aplikacije, primjerice Forest, Lames i slične. Uz svaku obavezu odredite specifičan cilj koji želite postići. Nastojte da ti ciljevi budu realistični za vas, da budu zadani za točno određeno vremensko razdoblje i da su mjerljivi. Tako je cilj „Želim proći svu literaturu za ispit“ nejasan, lako se od njega može „odstupiti“ i daje prostora odgađanju. Bolji cilj bio bi: „Želim pročitati sve tri knjige s popisa obavezne literature, skriptu, prezentacije s predavanja i svoje bilješke s predavanja u sljedeća dva tjedna“.

3. Razlomi cilj u podciljeve

Osim toga, za učenje i ispunjavanje obaveza još je bolje kada ovakve šire ciljeve „razlomite“ u podciljeve, u kojima ćete odrediti što točno želite učiniti u svakom danu. Ti podciljevi nam onda služe kao putokazi do glavnog cilja. Primjerice, podcilj može biti: „Pročitat ću knjigu za ispit do petka, za što će mi trebati dva sata čitanja svaki dan“.

4. Kad cilj ispuniš, nagradi se

Važno je da rasporedite obaveze tijekom dana tako da to bude realistično, radite i ono što morate, ali i ono što vas veseli. Ponašanje nakon kojeg slijedi nagrada se učvršćuje, pa smislite nagrade koje ćete si dati za odrađene ciljeve. Primjerice, kada napravite dio obaveza za neki dan, nagradite se jednom epizodom omiljene serije, pa nastavite opet raditi. Nemojte si dozvoliti binge watching. Tjelesna aktivnost vrlo je bitna, pa iskoristite dio dana za nju i vježbajte uz videa za vježbanje na Youtubeu.

Ovo je idealno vrijeme da bez pritiska odradite svoje obaveze, a uz to se i odmorite i uvježbavate samoregulaciju.

Savjetovalište za studente Filozofskog fakulteta