Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu obavještava kolege, prijatelje, djelatnike i studente da je 26. kolovoza 2023. godine u Zagrebu preminula prof. dr. sc. Dubravka Sesar, dugogodišnja profesorica Filozofskoga fakulteta, professor emerita Sveučilišta u Zagrebu od 2019., vodeća hrvatska bohemistica i ugledna slavistica, članica suradnica u Razredu za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (od 2014.), znanstvenica i prevoditeljica uzorna opusa.
Posljednji ispraćaj održat će se u četvrtak 31. kolovoza 2023. u 15 sati na gradskom groblju Brezovica.
Profesorica Dubravka Sesar rodila se u Splitu 28. lipnja 1947. godine. Završila je studij bohemistike, polonistike i rusistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je stekla i znanstveni stupanj magistra znanosti (1984.), a potom i doktora znanosti (1988.) na području humanističkih znanosti, polje filologija, grana slavistika. Na istome je fakultetu radila od 1976. do umirovljenja 2017. godine. Bila je nositelj i izvođač kolegija na studijima bohemistike, slovakistike i slavistike. Godine 2006. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice u trajnom zvanju.
Osnovala je studij slovakistike, prvi i jedini takav studij u Republici Hrvatskoj, a značajan je i itekako ključan njezin angažman u procesu osnivanja studija ukrajinistike.
Osim na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, profesorica Sesar držala je predavanja i na sveučilištima u Beču, Pragu i Varšavi. Bila je gost predavač na Zagrebačkoj slavističkoj školi, a redovito je izlagala i na Zagrebačkom lingvističkom krugu.
Predavala je i na Poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Poslijediplomskom doktorskom studiju kroatistike na Filozofskom fakultetu u Rijeci i na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Bila je član Stručnoga vijeća Poslijediplomskoga doktorskog studija lingvistike.
Od ak. god. 1994./1995. do 2003./2004. prof. dr. sc. Dubravka Sesar bila je šef pa voditelj Katedre za zapadnoslavenske jezike i književnosti na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti. Nakon osnivanja Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti prof. Sesar obnašala je dužnost predstojnice Katedre za češki jezik i književnost od 2009. do 2013. Funkciju predstojnice Katedre za slovački jezik i književnost obnašala je od 2004. do 2014. godine. U ak. god. 2000./2001. bila je prodekanica za nastavu i studente.
Vodila je tri slavistička znanstveno-istraživačka projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (Istraživanje zapadnoslavenskih jezika i književnosti, Zapadnoslavenski jezici u usporedbi s hrvatskim i Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim) te uredila tri zbornika radova suradnika na tim projektima – Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim I-III (2009., 2011., 2013.). Profesorica Dubravka Sesar bila je suradnica na znanstveno-istraživačkim projektima prof. dr. sc. Nede Pintarić Poljsko-hrvatsko jezično i kulturno-pragmatično kontrastiranje te Komparativnoslavističko lingvokulturalne teme (HRZZ) i na nizu institucijskih projekata.
Prof. dr. sc. Dubravka Sesar bila je predsjednica Upravnoga vijeća Staroslavenskoga instituta od 1999. do 2005. te zamjenica predsjednice, a potom i predsjednica Matičnoga odbora za polje filologije. Bila je i predsjednica i članica brojnih stručnih, znanstvenih i upravnih tijela Filozofskoga fakulteta, Sveučilišta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstva kulture.
Kao predsjednica Hrvatskoga slavističkog komiteta (odbora) organizirala je odlazak hrvatske delegacije u Krakov na Sedmi međunarodni slavistički kongres (1998.). Organizirala je i Drugi hrvatski slavistički kongres održan 1999. u Osijeku te uredila šest kongresnih publikacija i Zbornik radova (2001.). Bila je član predsjedništva Hrvatskoga filološkog društva te voditeljica Zagrebačkoga lingvističkog kruga (1996.-1998.).
Prof. dr. sc. Dubravka Sesar bila je mentorica i komentorica više desetaka diplomskih radova i četiriju doktorskih disertacija.
Bavila se komparativnoslavističkim temama, posebno sociolingvističkim, sintaktičkim i translatološkim. Autorica je znanstvene monografije Putovima slavenskih književnih jezika (1996.), sveučilišnoga udžbenika Češki u 30 lekcija (2001.) te brojnih komparativnoslavističkih znanstvenih radova. Prof. D. Sesar objavila je i dva frazeološka rječnika (Hrvatsko-češko-slovački frazeološki rječnik (1985) te Hrvatsko-češko-slovački frazeološki rječnik s indeksom čeških i slovačkih frazema (s Anticom Menac i Renatom Kuchar)), a bila je i suradnica za češki jezik (sa Slavomirom Ribarovom) na Hrvatsko-slavenskom rječniku poredbenih frazema (2006) Željke Fink-Arsovski. Profesorica Sesar objavila je i tri opća dvojezičnika – Češko-hrvatski i hrvatsko-češki praktični rječnik s gramatikom (2002.), objavljen 2004. i u Češkoj, te Slovačko-hrvatski i hrvatsko-slovački praktični rječnik s gramatikom (s Mariom Kursar 2005.).
Prof. Dubravka Sesar recenzirala je više od trideset knjiga i stotinjak znanstvenih radova. Bila je član uredništva hrvatskih časopisa Suvremena lingvistika i Strani jezici te češkoga znanstvenog časopisa Slavia. Aktivno je sudjelovala u pripremi više desetaka znanstvenih i stručnih skupova kao članica organizacijskoga odnosno programskoga odbora, a bila je i predsjednica nekoliko programskih odbora.
Jedna je od osnivačica Društva hrvatsko-češkog i slovačkog prijateljstva (današnjeg Hrvatsko-češkog društva) 1992. i članica Predsjedništva do 1993. godine.
Prof. dr. sc. Dubravka Sesar bila je članica Matice hrvatske, Hrvatskoga filološkog društva i Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatsko-češkoga društva i Društva hrvatsko-slovačkoga prijateljstva.
Prevodila je sa svih slavenskih jezika (ponajviše s češkoga, slovačkoga, ruskoga, poljskoga, makedonskoga, bugarskoga i ukrajinskoga). Iz njezina bogata prevoditeljskog opusa mogu se izdvojiti naslovi nekih od vodećih čeških književnika među kojima se svakako ističu kapitalno djelo moderne češke poezije poema Maj Karela Hyneka Máche, roman Markéta Lazarová Vladislava Vančure, djela Karela Čapeka (Razgovori s T. G. Masarykom, Knjiga apokrifa i O ljudima) te roman Karela Poláčeka Muškarci u ofsajdu.
Prof. dr. sc. Dubravka Sesar prepjevala je i veći dio stihova u antologiji slovačke poezije Tatre i Velebit Jána Jankoviča (2008). Godine 2018. objavila je antologiju slovačke preporodne poezije S Tatra zove more. Prevela je i Bračke priče Martina Kukučina sa slovačkoga na hrvatski, a s ukrajinskoga zbirku pjesama Most iznad vremena Bogdana Igora Antonyča. Zahvaljujući profesoričinim prijevodima 2003. godine objavljena je Zlatna knjiga češkoga pjesništva, najopsežnija antologija češke poezije prevedena na hrvatski, u kojoj je prevela oko 9 000 stihova.
Republika Češka prepoznala je rad prof. dr. sc. Dubravke Sesar i zbog zasluga u popularizaciji češke kulture u Hrvatskoj primila je 2004. priznanje ‘Gratias agit’, koje dodjeljuje češko Ministarstvo vanjskih poslova i nagradu ‘Artis bohemicae amicis’, koju dodjeljuje češko Ministarstvo kulture.
Prof. dr. sc. D. Sesar dobitnica je i Godišnje nagrade Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za organizaciju Drugoga hrvatskog slavističkog kongresa (1999.), godišnje nagrade Društva hrvatskih književnih prevodilaca i „Nagrade Predrag Jirsak“ Hrvatsko-češkoga društva (2012.). Godine 2017. predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović odlikovala je prof. dr. sc. Dubravku Sesar Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge za znanost i promociju hrvatske slavistike u Hrvatskoj i svijetu.
Posebno omiljena među svojim studentima, prof. dr. sc. Dubravka Sesar dala je značajan doprinos promicanju češkoga jezika i književnosti te slovačkoga jezika i književnosti među studentskom populacijom i nesumnjivo utjecala na mnoge studente da završe upisani studij. Smrću profesorice emerite Dubravke Sesar hrvatska znanost i kultura ostaju bez marljive i uzorne stručnjakinje, a njezini studenti i kolege bez susretljive i iznimno suradljive profesorice i kolegice.